POLAZNA > Teme > Demografsko starenje stanovništva

Demografsko starenje

Demografsko starenje je proces koji obilježava svjetsko stanovništvo, pogotovo razvijenih i zemalja u razvoju. Dva su osnovna uzroka promjene starosne strukture stanovništva: niska stopa fertiliteta i duži životni vijek. Ovakav trend postao je tema rasprava i razmatranja stručne i šire javnosti. Sadašnji ekonomski i pravni sistemi i sociološki i kulturološki okviri zahtjevaju radikalne promjene da bi se održao nivo potrošnje i dostignuti kvalitet života. Postaje upitna sposobnost države da pokrije troškove svojih sve starijih građana. Ako politike ostanu ne promjenjene javni dug državnog budžeta bi se višestruko povećao i finansijski sigurno državno zaduženje imalo bi do 2035. godine obilježja visoke rizičnosti. Zadatak države je smanjiti budžetske deficite i obuzdati buduće penzione troškove. Problem je što je to politički riskantno i socijalno je bolno drastično rezati dodijeljena prava.
Sistem protčnog računa gdje zaposleni danas uplaćuju doprinose kako bi se isplatile penzije sadašnjim penzionerima ima problem. Kako stanovništvo stari, tako se povećavaju stope doprinosa za sve veći broj penzionera. Visoke stope poskupljuju rad i imaju velike posljedice na tržište rada, potiču evaziju i sve više radnika radi na crno.
 
Veliki udio izdataka za javne penzije smanjuje bud`etska izdvajanja koji doprinose rastu kao što su ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje i zdravstvo. Oni smanjuju štednju transferišu dohotke onih koji rade i imaju veći potencijal za štednju, onima koji primaju penziju i imaju nižu sklonost štednji.
 
Poticanjem privatne dobrovoljne štednje za starost, samo tržište bez države ne može osigurati dovoljnu količinu osiguranja. Neophodnost državnog paternalizma i preraspodjele dohotka postiže se razdvajanjem funkcija penzionog osiguranja na funkciju štednje, preraspodjele i osiguranja kroz obavezno privatno, javno i dobrovoljno osiguranje. Država formira nametanjem obaveznog osiguranja veliku grupu osiguranika i preraspodjelom smanjuje efekte mogućih rizika neznanja upravljanja i zloupotrebe, investiranja i tržišta.

Izmjenom strukture porodice procesom urbanizacije i industrijalizacije, briga za stare ne odvija se više u krugu proširene porodice, kakva je preovladavala na selu. Problem savremene starosti je integracija starih i traženje novih oblika povezanosti s drugim generacijama. Zanemarivanje starih je česta pojava, zloupotrebe, pa čak i nasilje.
 
Neophodna je radikalna društvena mjena za društvo za sve uzraste, bez diskriminacije na osnovu dobi.

Demografska projekcija za narednih pola vijeka je permanentan i intenzivan proces starenja.
Broj starih preko 65 godina, iznosiće 27% od ukupnog broja stanovnika.

U Africi je starijih od 65 godina 3,3%, a u Evropi 14,7% od ukupnog broja stanovnika.
2000. godine u cijelom svijetu bilo ih je 6,7%

Prosječna starost u svijetu je 26 godina, a u Evropi čak 37,7 godina

Do 2050. godine predviđa se da će nivo srednjeg trajanja života dostići za muškarce 83 godine, a za žene 86 godina.

U Bosni i Hercegovini prosječna starost iznosi 35,9 godina, a stanovništva starijeg od 65 godina ima 11,3%.

Imate li komentar?