POLAZNA > Reciklaža > Kompostiranje

Kompostiranje

(Zahvaljujemo se Omladinskom Centru Bijeljina na ustupljenom tekstu)
Kompostiranje je prirodan proces proizvodnje humusa od organskog  otpada nastalog u kuhinji i dvorištu.

Kompostiranje je biološka razgradnja biootpada u prisustvu zraka, pri čemu nastaju ugljen dioksid, voda, toplota i kao konačni proizvod kompost - humus ( lat. compostium - đubrivo od biljnog otpada i zemlje).U osnovi to je prirodan proces razgradnje organskih tvari poznat i primjenjivan još u antičko doba. Priroda je najbolji učitelj, koji nas uči kako pomoću milijardi mikroorganizama, glista i drugih organizama koja žive u zemlji, iz biološki razgradivog otpada dobijamo visokokvalitetni kompost. Kompostiraje je najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada. Osim što obogaćuje tlo, kompostiranjem štitimo prirodnu okolinu. Kompostiranje ne zahtjeva puno truda, a kvalitet dobijenog komposta zavisi od njegove vlažnosti, prozračnosti, temperature koju dostiže i vrste organskih materijala od kojih je sačinjen. Kompostiranjem se uspostavlja kružni tok organske materije u prirodi i poboljšavamo plodnost zemlje. Upotrebom komposta smanjujemo količine kućnog otpada za 30%, dajemo zemlji hranjive sastojke koji su potrebni za rast i razvoj biljaka, smanjujemo upotrebu vještačkih đubriva.

PROCES KOMPOSTIRANJA

1. OBEZBJEDITI MJESTO ZA KOMPOSTIRANJE
  • napravimo komposter od drveta, cigle ili žice proizvoljnog, željenog oblika
  • prilikom izrade voditi računa da stranice kompostera imaju šupljine radi prozračnosti
  • poželjno je da komposter bude postavljen na zemlji
  • komposter obavezno pokriti poklopcem napravljenim od dasaka, platna, kartona i sl.kako bi ga zaštitili od vremenskih uticaja
  • na dno kompostera staviti sloj suhe materije - sijeno, slamu, granje, suho lišće, itd. debljine 10 - 20 cm

2. PUNJENJE KOMPOSTERA

  • počinjemo odvajanjem i prikupljanjem organske materije i to:
  • vlažne materije iz kuhinje - ostaci voća, povrća, talog kafe...
  • suhe materije - piljevina, lišće, grančice, suha trava itd.

3. PRILIKOM PUNJENJA KOMPOSTERA

  • sav organski otpad bi trebalo usitniti na veličinu palca radi brže razgradnje
  • voditi računa o odnosu vlažne i suhe materije, mješati 50% vlažne materije i 50% suhe materije

4. ODRŽAVATI VLAŽNIM

  • treba voditi računa o vlažnosti komposa
  • u kompostu ne smije biti ni premalo ni previše vlage
  • da je dovoljno vlage može se provjeriti stiskom komposta u ruci:
  • ako se formira grudva koju možemo držati s dva prsta kompost je dovoljno vlažan
  • ako se kompost rasipa onda je suh i treba ga nakvasiti vodom ili dodati svježe vlažnog materijala i ponovo formirati hrpu
  • ako je kompost pljesniv ili ako curi voda pri stiskanju grudvice tada ima previše vode, treba dodati suhe materije i izmješati

5. KADA JE KOMPOSTER PUN

  • izvaditi sadržaj kompostera, promješati vilama, formirati hrpu i pokriti je
  • nakon tri sedmice hrpu ponovo promješati i ponoviti to nekoloko puta
  • što češće miješamo, virijeme do gotovog humusa će biti kraće
  • prilikom miješanja provjeravati vlažnost komposta i prema potrebi preduzeti odgovarajuće korake

6. GOTOV KOMPOST

  • kompost je zreo nakon 6 - 10 mjeseci
  • gotov kompost prosijati i sitni dio koristiti kod uzgoja različitih biljaka - voća, povrća, cvijeća
  • ostatak krupne materije vratit u komposter
  • zreli kompost ima miris kao šumski humus

SAVJETI

  • organski otpad u kuhinji odlagati u posebnu posudu
  • otpad u komposteru ne treba pritiskati jer time smanjujemo količinu zraka koji je neophodan za život i razvoj organizma u kompostu
  • ako se sakupljaju muhe, kompost možemo prekriti tankim slojem zemlje
  • drveni otpad ne smije sadržati ljepila, boje, metalne žice i eksere..
  • lišće i ljuske oraha, lješnjaka hrasta, jablana i kestena sadrže materije koje usporavaju proces kompostiranja pa ih možemo koristiti u manjoj mjeri pomješane s ostalim otpadom, zemljom ili svježim kompostom
  • veće količine mokrih otpadaka, ne odlagati samo na jedno mjesto, nego ih treba razdjeliti po cijeloj hrpi i prekriti suhim materijalom
  • ne treba dodavati umjetna gnojiva ili drugi materijal za ubrzavanje ili poboljšanje biološkog procesa
PRIMJENA ZRELOG KOMPOSTA
  • zreli kompost se primjenjuje:
  • u vrtu, na balkonu za cvijeće, voće, povrće...
  • količina zavisi od vrste biljaka
  • koliko se kompost koristi za pojedine biljke godišnje:
    povrće 1- 6 l7 m
    grmlje 3 - 5 l /m
    cvijeće 2- 3 l /m
    trava 2 - 4 l / m
    sobno cvijeće: 1- 2 puta mjesečno 2- 3- supene kašike
  • za balkonsko i kućno cvijeće možemo napraviti kvalitetnu zemlju ako pomješamo 2/4 komposta, ¼ zemlje iz vrta i 1/ 4 pijeska
  • za rasadnik u vrtu koristimo 1/3 komposta, 1/3 zemlje iz vrta i 1/3 pijeska

ŠTA SE KOMPOSTIRA?

Kuhinjski otpad (voće, povrće, ljuske jaja kore voća i povrća talog kafe vrećice čaja ljeb i peciva)
Vrtni izreli otpad (trava, lišće granje cvijeće otpalo voće zemlja iz lonca za cvijeće povrće korov kora)

Kompostibilni otpad (kosa, dlaka, slama, piljevina, iverje, papirne maramice, manje količine papira bez boje, pepeo od izgaranja drveta, meso ribe, mlijeko, mliječni proizvodi, ostaci hrane se ne preporučuju radi privlačenja glodara i drugih životinja)

ŠTA SE NE KOMPOSTIRA?

  • bolesni djelovi biljaka
  • baterije
  • lijekovi
  • metali svih vrsta
  • kablovi
  • obojeno drvo
  • vrećice od usisivača
  • pepeo od izgorenog uglja i lož ulja
  • ostaci boja i lakova
  • kozmetika
  • dezodoransi
  • papirne pelene
  • pesticidi, herbicidi,insekticidi
  • ostale hemikalije
  • motorna ( mineralna ulja)
  • plastika
  • staklenke
  • ostaci ljepila, tapeta i sl.
Imate li komentar?