POLAZNA > Teme > Prica o drvetu

Priča o drvetu

Drvo je veza između svijetova kao izvor života i mudrosti

Ima mnogo mitova u kojima je drvo vitalni dio strukture univerzuma. Drvo simbolički predstavlja živu vezu ovoga svijeta sa nadprirodnim bićima. Božanstva i njihovi glasnici putuju različitim svijetovima penjući se gore-dole po drveću.
Drvo je veza između svijetova kao izvor života i mudrosti. U folkloru, kulturi i fikciji drvo života se pojavljuje u različitim formama, najčešće vezano za besmrtnost i plodnost. Drvo živi u tri svijeta i veza je između božanskog, zemaljskog i podzemnog svijeta, ujedinjujući ono što je iznad i ispod. Njegova krošnja predstavlja nebo, svijet božanskih bića, stablo je svijet u kome žive smrtnici, a korijenje predstavlja podzemni svijet mrtvih. „Kucni u drvo“ je sujevjerje koje dolazi iz ovih mitova. Ljudi kucaju u drvo, da zahvale duhovima u drvetu za neko dobro,i da se to dobro ne urekne.

Drvo je najveći i jedan od najstarijih živih organizama na Zemlji

Drveće čini više od 80% zelenih biljaka na planeti. Postoji preko 23000 različitih vrsta drveća na svijetu. Drveće „zarobi“ više sunčeve energije nego ijedna druga grupa organizama i obezbjeđuje strukturalno i funkcionalno stanište za dvije trećine kopnenih vrsta živih bića na Zemlji.
Drvo je najveći i jedan od najstarijih živih organizama na Zemlji. Neki crveni borovi iz Kalifornije visočiji su od 100m, džinovska sekvoja može težiti više od 2000 t, a da bi se obišla krošnja džinovskog banjon drveta iz Kalkute potrebno je 10 minuta.
Dokazi pronađeni u fosilima datiraju drveće 60 miliona godina unazad. Ginko drvo je „živi fosil“. Za razliku od ostalih vrsta drveća koje živi danas, ginko je živio i u vrijeme kada su dinosaurusi nastanjivali planetu. Hrast može živjeti preko 500 godina, mnoge džinovske sekvoje stare su 2500 godina, a za neke vrste bora smatra se da su stari i preko 5000 godina.

Drvo je besplatni rashlađivač i prečistač vazduha

Ne samo estetskim i emocionalnim učinkom, gradsko drveće obavlja važne funkcije koje doprinose zdravijem životu građana i povećavaju vrijednost njihove imovine.
Drveće doslovno čisti vazduh absorbujući aero zagađenja i ispuštajući kiseonik. Smanjuju učinak bujica i erozije, ujednačuju klimu, štede energiju, stanište su za divlje životinje (ptice, vjeverice i sl.), poboljšavaju zdravlje, sjenila su i zastori koji umekšavaju oštrinu gradske arhitekture.
Jedno veliko drvo može dnevno podići iz zemlje do vrhova krošnje do 25 litara vode i isporučiti je u vazduh. Isto tako može dnevno isporučiti kiseonika dovoljno za 4 osobe.
Drvo je besplatni rashlađivač i prečistač vazduha. Ljeti je gradska vrućina više nego neprijatna. Hladovina drveta pozicioniranog sa zapadne strane kuće, sačuvaće je za 20% hladnijom od one bez drveta.
Sađenje drveća i briga o nemu je najjeftiniji način da se uspori povećanje karbondioksida i smanji uticaj globalnog zatopljenja.

Analize Instituta za svjetske resurse (WRI) pokazuju da smo izgubili gotovo polovinu, oko 3 milijarde hektara, šuma koje su nekad prekrivale Zemlju. Svake godine najmanje 16 miliona dodatnih hektara padne pod sjekirom,motornom pilom, buldozerom i sl.
Ogromne, ekološki nedirnute i relativno neuznemiravane šume divljine će nastaviti da proizvode i održavaju biodiverzitet i uveliko doprinose kruženju vode u prirodi i stabilnosti klime, što ovu planetu čini pogodnom za život. Amazonske tropske šume su opisane kao pluća Planete jer obezbjeđuju kontinuirano reciklirajući ugljen dioksid, te proizvodnju 20% kiseonika na Zemlji .
Od američkog Divljeg zapada iz 1800-tih, ruskih dalekoistočnih prostranstava, do južno-amerčkih tropskih šuma, posebno Amazona danas, divljina i šume su se smatrale neograničenim izvorom zemlje, građe, zlata, divljači i drugih izvora blagostanja. Tipična ekonomija iskorištavala je divljinu sa nebrigom i rasipnički da ostvari brzi profit i ide dalje.
Vrijeme je da se ovo starovremeno shvatanje zamjeni konceptom nadzora i upravljanja šumama koji preuzima odgovornost da obezbjedi da bogatsvo šuma bude dostupno za buduće generacije.

Recikliranje je najbolji način za štednju energije i očuvanje okoline

Danas je papir u najširoj mogućoj upotrebi, ali ne tako davno, vijekovima je bio na vrlo visokoj cijeni. Ustvari sve do 1840.g. kada je razvijena komercijalna metoda pravljena papira od drveta. Zanimljivo je da je prvi reciklirani papir napravljen ranije,1801. godine.
Najmanje 30% komunalnog otpada čini papir. U prosjeku 16% cijene proizvoda plaćamo za pakovanje koje završi na smeću. Amerikanci godišnje potroše 4 miliona tona kancelarijskog papira i 85% ga bace. Za vrijeme Božića u Engleskoj 83 km2 papira za pakovanje poklona završi na smeću.
Za proizvodnju jedne tone papira potrebno je posjeći 12 stabala. Recikliranje je najbolji način za štednju energije i očuvanje okoline. Papir se može reciklirati sedam puta. U svakom krugu recikliranja uštedi se 50% struje i 90% vode, a korist od očuvanja šuma ne treba niti spominjati.
Imate li komentar?